{"id":548,"date":"2024-11-14T23:16:03","date_gmt":"2024-11-14T22:16:03","guid":{"rendered":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/?p=548"},"modified":"2025-01-21T20:42:12","modified_gmt":"2025-01-21T20:42:12","slug":"provjera-cinjenica-kroz-studije-slucaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/2024\/11\/14\/provjera-cinjenica-kroz-studije-slucaja\/","title":{"rendered":"Provjera \u010dinjenica kroz studije slu\u010daja"},"content":{"rendered":"\n<p>Dezinformacije su posljednjih godina prepoznate kao jedan od klju\u010dnih izazova za informirano gra\u0111anstvo i demokraciju (Europska komisija, 2018), a u pandemiji COVID-19 i kao prijetnja javnom zdravlju (Europska komisija, 2020; SZO, 2020). Dezinformacije su slo\u017een koncept kojeg treba promatrati kroz razli\u010dite dimenzije te uzeti u obzir dinamiku pojave novih aktera i tehnologija aktera, tehnika i tehnologija proizvodnje i \u0161irenja la\u017ei i manipulacija, pogotovo online.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p>U klju\u010dnom dokumentu koji je 2018. predstavio okvir europskog djelovanja protiv dezinformacija &#8211; Komunikacija Europskom parlamentu, Vije\u0107u, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija &#8211; Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup (COM\/2018\/236 final) \u2013 Europska komisija dezinformacije definira kao provjerljivo la\u017ene ili obmanjuju\u0107e informacije dizajnirane, prezentirane i distribuirane radi ostvarenja ekonomske, politi\u010dke ili druge koristi te s namjerom obmanjivanja javnosti (Grbe\u0161a Zenzerovi\u0107, M., Nenandi\u0107, I. (2022.). Studija Ja\u010danje otpornosti dru\u0161tva na dezinformacije: Analiza stanja i smjernice za djelovanje, 9-10).<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p>Provjera to\u010dnosti \u010dlanaka i tvrdnji putem studija slu\u010daja mo\u017ee biti izuzetno korisna metoda. U nastavku su koraci kako to u\u010diniti:<\/p>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-preformatted\">1. Identifikacija temeljnih tvrdnji:<br>Odaberite \u010dlanak ili tvrdnju koju \u017eelite provjeriti. Odlu\u010dite se za jasnu i konkretnu tvrdnju koja se mo\u017ee lako istra\u017eiti.<br>2. Prou\u010davanje izvora:<br>Analizirajte izvor \u010dlanka ili tvrdnje. Provjerite reputaciju izvora i autoritet koji posjeduje stranica ili institucija koja je objavila informacije.<br>3. Potraga za dodatnim izvorima:<br>Potra\u017eite dodatne izvore koji potvr\u0111uju ili opovrgavaju tvrdnju. Pronala\u017eenje neovisnih izvora pove\u0107ava pouzdanost informacija.<br>4. Provjera metodologije:<br>Ako je tvrdnja povezana s istra\u017eivanjem ili studijom, prou\u010dite metodologiju istra\u017eivanja. Jesu li kori\u0161teni pouzdani metodolo\u0161ki postupci? Jesu li rezultati dovoljno robustni?<br>5. Analiza podataka:<br>Pa\u017eljivo analizirajte podatke ili argumente koji podr\u017eavaju tvrdnju. Provjerite jesu li podaci to\u010dni i jesu li interpretirani na ispravan na\u010din.<br>6. Pronala\u017eenje protuargumenata:<br>Potra\u017eite argumente ili podatke koji se suprotstavljaju tvrdnji. Prou\u010dite i razmotrite te protuargumente kako biste dobili cjelovitu sliku.<br>7. Kriti\u010dko razmi\u0161ljanje:<br>Budite kriti\u010dni prema informacijama koje prou\u010davate. Postavljajte pitanja, tra\u017eite nedosljednosti i razmislite o mogu\u0107im pristranostima<br><\/pre>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dezinformacije su posljednjih godina prepoznate kao jedan od klju\u010dnih izazova za informirano gra\u0111anstvo i demokraciju (Europska komisija, 2018), a u pandemiji COVID-19 i kao prijetnja javnom zdravlju (Europska komisija, 2020; SZO, 2020). Dezinformacije su slo\u017een koncept kojeg treba promatrati kroz razli\u010dite dimenzije te uzeti u obzir dinamiku pojave novih aktera i tehnologija aktera, tehnika i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1178,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[97,100],"tags":[],"class_list":["post-548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-metodologija","category-provjera"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=548"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1257,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/548\/revisions\/1257"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}