{"id":582,"date":"2024-11-17T14:11:40","date_gmt":"2024-11-17T13:11:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/?p=582"},"modified":"2024-11-20T21:06:55","modified_gmt":"2024-11-20T21:06:55","slug":"nekoliko-istinitih-cinjenica-o-laznim-informacijama-i-vijestima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/2024\/11\/17\/nekoliko-istinitih-cinjenica-o-laznim-informacijama-i-vijestima\/","title":{"rendered":"Nekoliko istinitih \u010dinjenica o la\u017enim informacijama i vijestima"},"content":{"rendered":"\n<p>La\u017ena vijest je svaka la\u017ena informacija koja je namjerno u potpunosti ili u velikoj mjeri obmanjuju\u0107a, koja se naj\u010de\u0161\u0107e \u0161iri dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali povremeno pronalazi svoj put i do tradicionalnih tiskanih i elektronskih medija. Primije\u0107eno je da upotreba pojma \u2018la\u017ene vijesti\u2019 mo\u017eda ne\u0107e biti dovoljna da obuhvati slo\u017eenost \u010ditavog informacijskog ekosustava u smislu razli\u010ditih vrsta&nbsp;<strong>misinformacija (nenamjerno dijeljenje la\u017enih informacija) i dezinformacija (namjerno stvaranje i dijeljenje informacija za koje se zna da su la\u017ene).<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Brza distribucija vijesti i poruka na internetu promijenila je industrijsku praksu industrije vijesti.<\/strong>&nbsp;Ranije su se vijesti generirale i distribuirale puno sporije putem konvencionalnih medija, kao \u0161to su novine, \u010dasopisi, televizija i radio. Napredak i popularnost Interneta omogu\u0107ili su br\u017ei pristup razli\u010ditim informacijama i vijestima te se od sve ve\u0107eg broja novinara tra\u017ei da kreiraju vijest \u0161to je br\u017ee mogu\u0107e kako bi privukli pozornost publike i prikupili klikove. Uz zahtjeve za brzim odgovorima na vijesti, novinari sada rijetko imaju dovoljno vremena provjeriti i potvrditi informacije koje su prikupili.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Klju\u010dno mjesto la\u017enih vijesti su dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/strong>\u00a0To je zato \u0161to se dru\u0161tvene mre\u017ee ne smatraju odgovornima na isti na\u010din kao ostali mediji, kada je rije\u010d o odr\u017eavanju i dijeljenju to\u010dnih, pouzdanih informacija. O\u010dekuje se od korisnika da propituju ono \u0161to \u010dita, a ne da jednostavno vjeruje bilo \u010demu \u0161to je u skladu s njegovim vrijednostima i stavovima. Na\u017ealost nemaju svi korisnici jednak kapacitet za propitkivanje i ocjenu istinitost i provjere informacija pa dru\u0161tvene mre\u017ee osim brzog pristupa vijestima daju svima mogu\u0107nost generiranja i distribucije razli\u010ditih, \u010desto neprovjerenih, informacija i vijesti.\u00a0<strong>Posljedi\u010dno korisnici nesvjesni la\u017enosti informacija izravno doprinose stvaranju i \u0161irenju la\u017enih informacija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p><strong>Motivacija za stvaranje i \u0161irenje la\u017enih vijesti je razli\u010dita i mo\u017ee se sa\u017eeti pod sljede\u0107im:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Namjerno izno\u0161enje dezinformacija s ciljem da se nari\u0161i reputacija neke organizacija ili osobe,<\/li>\n\n\n\n<li>Financijska dobit navo\u0111enjem ljudi da klikaju na stranice kako bi bili izlo\u017eeni ogla\u0161avanju;<\/li>\n\n\n\n<li>Uvjeriti druge da podr\u017ee ili se suprotstave cilju ili politi\u010dkom kandidatu;<\/li>\n\n\n\n<li>Potvrdna pristranost \u2013 ljudi \u0107e vjerojatnije prihvatiti informacije koje potvr\u0111uju njihova uvjerenja i odbaciti one koje to ne \u010dine;<\/li>\n\n\n\n<li>Pove\u0107ana politi\u010dka polarizacija i neprijateljski raspolo\u017eeni vladini akteri koji stvaraju i \u0161ire la\u017ene vijesti, osobito tijekom izbora.<\/li>\n<\/ul>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-pullquote\"><blockquote><p><strong>Vi\u0161e od 70 posto Europljana redovito se susre\u0107e s la\u017enim vijestima.<\/strong>\u00a0U\u010destalost kojom se susre\u0107u s la\u017enim vijestima i njihov potencijal da utje\u010du na na\u010din na koji razmi\u0161ljaju, kako glasuju i u \u0161to vjeruju, la\u017ene informacije \u010dine vrlo va\u017enim problemom dana\u0161njeg dru\u0161tva .<br> Istra\u017eivanje provedeno izme\u0111u sije\u010dnja i velja\u010de 2022. pokazalo je da\u00a0<strong>se 90 posto ispitanih osoba iz Hrvatske slo\u017eilo da su vijesti koje pogre\u0161no prikazuju stvarnost ili la\u017ene vijesti problem za demokraciju op\u0107enito.<\/strong>\u00a0<br>Sli\u010dan je udio ispitanika s Cipra, Malte, \u010ce\u0161ke i Gr\u010dke, dok su Austrijanci i Rumunji bili manje skloni vjerovati da je to slu\u010daj<\/p><cite>Statista 2024<\/cite><\/blockquote><\/figure>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dno objavljivanje i dijeljenje la\u017enih vijesti postalo je lak\u0161e u sve digitalnijem svijetu, a dru\u0161tvene mre\u017ee igraju veliku ulogu u tome. Sve izra\u017eeniji problem la\u017enih vijesti rezultira obezvrje\u0111ivanjem mi\u0161ljenja i rada stru\u010dnjaka, autoritativnih institucija i realnih pokazatelja i podataka \u2013 a sve to potkopava sposobnost dru\u0161tva da se uklju\u010di u racionalni svijet.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>La\u017ena vijest je svaka la\u017ena informacija koja je namjerno u potpunosti ili u velikoj mjeri obmanjuju\u0107a, koja se naj\u010de\u0161\u0107e \u0161iri dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali povremeno pronalazi svoj put i do tradicionalnih tiskanih i elektronskih medija. Primije\u0107eno je da upotreba pojma \u2018la\u017ene vijesti\u2019 mo\u017eda ne\u0107e biti dovoljna da obuhvati slo\u017eenost \u010ditavog informacijskog ekosustava u smislu razli\u010ditih vrsta&nbsp;misinformacija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1246,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[96],"tags":[],"class_list":["post-582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact_check"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=582"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1248,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/582\/revisions\/1248"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}