{"id":683,"date":"2024-11-19T21:12:28","date_gmt":"2024-11-19T20:12:28","guid":{"rendered":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/?p=683"},"modified":"2024-11-20T20:36:49","modified_gmt":"2024-11-20T20:36:49","slug":"informacije-o-prepoznavanju-i-borbi-protiv-dezinformacija-i-laznih-vijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/2024\/11\/19\/informacije-o-prepoznavanju-i-borbi-protiv-dezinformacija-i-laznih-vijesti\/","title":{"rendered":"Informacije o prepoznavanju i borbi protiv dezinformacija i la\u017enih vijesti\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-pullquote\"><blockquote><p>Informacije i objavljivanje razli\u010ditih informacija u medijima imaju veliki utjecaj na gospodarstvo, obrazovanje, politiku i op\u0107enito na svaki aspekt \u017eivota prosje\u010dnog gra\u0111anina. U dana\u0161nje vrijeme suo\u010davamo se sa raznim izvorima informacija, a koli\u010dina razli\u010ditih dostupnih informacija eksponencijalno raste.\u00a0 Bez obzira na to, svjedoci smo da je sve te\u017ee prona\u0107i istinitu i\/ili kvalitetnu informaciju, a \u010desta je pojava la\u017enih i \u0161tetnih informacija. Objavljivanjem dezinformacija zapravo se manipulira javnim mi\u0161ljenjem, utje\u010de na demokratske procese i naru\u0161ava povjerenje u institucije, digitalne i tradicionalne medije<\/p><cite>Europska komisija (2018):\u00a0<a href=\"https:\/\/digital-strategy.ec.europa.eu\/en\/library\/communication-tackling-online-disinformation-european-approach\">Communication \u2013 Tackling online disinformation: a European approach | Shaping Europe\u2019s digital future (europa.eu)<\/a>).<\/cite><\/blockquote><\/figure>\n\n\n\n<p>Sve ve\u0107im razvojem razli\u010ditih digitalnih platformi i dru\u0161tvenih mre\u017ea, novinarstvo i objavljivanje informacija suo\u010dava se sa zna\u010dajnim promjenama. Razvoj novih digitalnih platformi dovele su do razvoja novih&nbsp; inovativnih novinarskih praksa koje omogu\u0107uju nove oblike komunikacije i ve\u0107i globalni doseg nego u bilo kojem trenutku u ljudskoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Putem digitalnih platformi do\u0161lo je do ogromnog pove\u0107anja dosega novinarstva, dru\u0161tvenih medija i javnog anga\u017emana. Provjera vijesti na mre\u017ei bilo putem Googlea, X- a (Twittera), Facebooka, web stranica nacionalnih ili lokalnih medija postala je sveprisutna, a upozorenja na pametnom telefonu i mobilne aplikacije trenutno donose najnovije vijesti&nbsp; ljudima diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>No, s druge strane, dezinformacije i prijevare koje se popularno nazivaju \u201cla\u017enim vijestima\u201d ubrzavaju se i utje\u010du na na\u010din na koji pojedinci tuma\u010de dnevna zbivanja, a to je posljedi\u010dno dovelo i do zna\u010dajnog pada povjerenja javnosti u tradicionalno novinarstvo.<\/p>\n\n\n\n<p>La\u017ene vijesti i sofisticirane kampanje dezinformiranja posebno su problemati\u010dni u demokratskim sustavima, a sve je ve\u0107a rasprava o tome kako se pozabaviti ovim problemima bez potkopavanja prednosti digitalnih medija. Kako bi se odr\u017eao otvoren, demokratski sustav, va\u017eno je da vlade, poduze\u0107a i potro\u0161a\u010di rade zajedno na rje\u0161avanju ovih problema. Vlade bi trebale promicati informati\u010dku pismenost i sna\u017eno profesionalno novinarstvo u svojim dru\u0161tvima. Medijska industrija mora osigurati visokokvalitetno novinarstvo kako bi izgradila povjerenje javnosti i ispravila la\u017ene vijesti i dezinformacije. IT industrija bi trebala ulagati u alate koji identificiraju la\u017ene vijesti, smanjiti financijske poticaje za one koji profitiraju od dezinformacija i pobolj\u0161ati odgovornost u online okru\u017eenju. Obrazovne institucije trebale bi informirati ljude o informativnoj pismenosti i to postaviti kao visoki prioritet. Kona\u010dno, pojedinci bi trebali pratiti razli\u010dite izvore vijesti i biti skepti\u010dni prema onome \u0161to \u010ditaju i gledaju.<\/p>\n\n\n\n<p>La\u017ene vijesti i dezinformacije su stalna prijetnja u dana\u0161njem dobu, \u0161to je posljedica \u0161iroke dostupnosti informacija na internetu. Me\u0111utim, odgovornost za prepoznavanje i borbu protiv dezinformacija nije samo na institucijama i organizacijama, ve\u0107 i na svakom pojedincu.&nbsp;Sami gra\u0111ani mogu se osposobiti za kriti\u010dko primanje informacija tako \u0161to \u0107e se pitati tko je izvor informacije, mo\u017ee li se informacija potkrijepiti drugim izvorima, te postoje li dokazi za neku tvrdnju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-large-font-size\"><strong>Kako prepoznati la\u017ene vijesti i dezinformacije u medijima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prepoznavanje la\u017enih vijest i dezinformacija zahtijeva pa\u017eljivo razmatranje informacija i primjenu odre\u0111enih smjernica. U nastavku se navode neke od smjernica za prepoznavanje la\u017enih vijesti i dezinformacija:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-normal-font-size\">Nemojte pro\u010ditati samo naslov vijesti.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite tko je objavio vijest.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite impresum.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite datum i vrijeme objave tj. ako je vijest stara, mo\u017eda ve\u0107 nije aktualna ili je zastarjela. Ako je vijest previ\u0161e nova, mo\u017eda nije dovoljno provjerena ili potvr\u0111ena.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite tko je autor informacije tj. pro\u010ditajte o kome se radi, koji je medij ili organizacija iza vijesti. Ako to nije jasno, pretra\u017eite na internetu da biste saznali vi\u0161e o izvoru.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite kori\u0161tene poveznice i izvore, odnosno ako se vijest referira na druge vijesti ili izvore, provjerite ih i pro\u010ditajte ih u cijelosti. Ako nisu povezani na odgovaraju\u0107e izvore, to mo\u017ee biti znak da je vijest neautenti\u010dna.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite autenti\u010dnost citata i fotografija. Ako vijest sadr\u017ei fotografije, provjerite njihovu autenti\u010dnost. Na internetu postoje alati i tehnike za provjeru autenti\u010dnosti fotografija, kao \u0161to je reverzna pretraga slike ili provjera metadata.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite kontekst. Ako vijest ne sadr\u017ei dovoljno konteksta ili nije jasno povezana s drugim vijestima ili doga\u0111ajima, to mo\u017ee biti znak da nije autenti\u010dna. Provjerite da li vijest ima dovoljno konteksta i da li je povezana s drugim vijestima ili doga\u0111ajima.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Provjerite kori\u0161tenje jezika i stila. Ako se vijest pi\u0161e na neobi\u010dan ili nepravilan na\u010din, to mo\u017ee biti znak da nije autenti\u010dna. Provjerite da li se vijest pi\u0161e na uobi\u010dajen i prihvatljiv na\u010din.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Budite oprezni s potvr\u0111ivanjem vlastitih stavova.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Potvrdite vijest kod drugih pouzdanih izvora. Ako ste prona\u0161li vijest na jednom izvoru, provjerite je i na drugim izvorima. Ako se isti sadr\u017eaj pojavljuje na vi\u0161e izvora, to mo\u017ee biti znak da je autenti\u010dna.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-normal-font-size\">Razmislite prije nego \u0161to i sami podijelite informaciju.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Ove smjernice poma\u017eu u razvijanju kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i sposobnosti prepoznavanja la\u017enih vijesti i dezinformacija, \u010dime se doprinosi borbi protiv \u0161irenja neto\u010dnih informacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Informacije i objavljivanje razli\u010ditih informacija u medijima imaju veliki utjecaj na gospodarstvo, obrazovanje, politiku i op\u0107enito na svaki aspekt \u017eivota prosje\u010dnog gra\u0111anina. U dana\u0161nje vrijeme suo\u010davamo se sa raznim izvorima informacija, a koli\u010dina razli\u010ditih dostupnih informacija eksponencijalno raste.\u00a0 Bez obzira na to, svjedoci smo da je sve te\u017ee prona\u0107i istinitu i\/ili kvalitetnu informaciju, a \u010desta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1181,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[95],"tags":[],"class_list":["post-683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-edukacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=683"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1224,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/683\/revisions\/1224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekoninfochecker.efri.uniri.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}