EkonlnfoChecker

EkonInfoChecker

Provjera ekonomskih medijskih činjenica o gospodarstvu





Vaš ključ za istinitost u moru informacija

Lažne vijesti

         

 U moderno vrijeme, pojam lažnih vijesti postao je popularan otprilike sredinom 2010-ih kao važan društveni problem. Iako postoje stoljeća povijesti laži, propagande i pristranosti u medijima, danas je poznato da lažne vijesti na internetu – bilo da su namjerno lažne ili slučajno podijeljene – ozbiljno utječu na naš pogled na politiku i političare.

          Lažne vijesti nisu samo složenija forma komunikacije u 21. stoljeću; one utječu na svakodnevni život svih nas, gdje naš društveni identitet i pripadnost zavise od komunikacije koja nas okružuje. U današnjem digitalnom svijetu, lažne vijesti su često obmanjujući sadržaji koji se šire kako bi oblikovali javno mišljenje ili pogled na određene teme.

      Osim toga, problem lažnih vijesti, dezinformacija i širenje lažnog sadržaja postavlja etička pitanja za budućnost komunikacije. U svijetu gdje komunikacija ima ključnu ulogu u našoj identifikaciji s društvom i kulturom, borba za čistiju i pošteniju medijsku sredinu bitna je za budućnost naše ljudskosti.

Metodologija

Projekt veliku pažnju posvećuje transparentnosti ustroja, procedura i metodologije provjere informacija.

Metodologija se vodi sljedećim načelima koji će osigurati navedeno:

Objavljivanje smjernica i procedura: Metodologija će jasno i transparentno definirati smjernice i procedure koje će se koristiti u procesu provjere činjenica. Ove smjernice i procedure će opisati metode i alate koje koji će se koristiti, kao i načine na koje razlikuju činjenice od mišljenja i tumačenja.

Dostupnost podataka: Projekt će omogućiti pristup podacima koji se koriste u provjeri činjenica, kao što su izvori informacija i reference koje se koriste u procesu provjere kao i informacije o načinu na koji se prikupljaju i provjeravaju podaci.

Objavljivanje nalaza: Projekt će objaviti sve nalaze i rezultate provjere činjenica kako bi omogućili drugim stranama da pregledaju i provjere svoje tvrdnje, što će uključivati i informacije o tome kako su izvedeni zaključci.

Priručnik za razvoj kompetencija u fact-checkingu: Od temelja do naprednih pristupa

U eri informacija, u kojoj se svakodnevno suočavamo sa velikim količinama podataka, vještina razlikovanja istinitih i lažnih informacija postaje sve važnija, a kompetencije u području fact-checkinga postaju važne ne samo za novinare, već i za širu javnost.Ovaj Priručnik kreiran je kako bi pružio sveobuhvatan vodič za razvoj i unaprjeđenje vještina u fact-checkingu, povećao otpornost na dezinformacije te doprinijeo izgradnji medijski pismenog društva.

 

Preuzmite priručnik

 

Provjera medijskih informacija

Provjeravanje medijskih informacija iz područja ekonomije i poslovanja izuzetno je važno zbog njihovog potencijalnog utjecaja na tržišta, investicijske odluke i ekonomske politike. Pogrešne ili obmanjujuće informacije mogu izazvati značajne financijske gubitke i nestabilnost. Stoga, kritičko razmišljanje i detaljna analiza izvora i podataka postaju ključni.

Prilikom provjere ekonomskih vijesti, važno je usporediti izvještaje s podacima iz pouzdanih izvora, kao što su službene statističke agencije, financijski izvještaji kompanija i renomirani ekonomski analitičari. 

U slijedeću formu molimo Vas da upišete stranicu  članka koji se treba provjeriti:

( provjeru čine znalci iz područja ekonomije i poslovanja. Rezultat će Vam biti poslan čim  provjera bude gotova )

 
 

Provjera tekstova pomoću umjetne inteligencije

U našem istraživanju o detekciji lažnih vijesti koristili smo više modela neuronskih mreža kako bismo istražili sposobnosti umjetne inteligencije u prepoznavanju dezinformacija. Iako su neuronske mreže iznimno moćne u obradi velikih količina podataka i učenju iz složenih uzoraka, naše testiranje je pokazalo da još uvijek postoje značajna ograničenja u njihovoj sposobnosti da dosljedno i točno identificiraju lažne vijesti.

Ovi modeli, koji uključuju različite arhitekture kao što su konvolucijske neuronske mreže (CNN) i rekurentne neuronske mreže (RNN), bili su trenirani na istim datasetovima koji sadrže autentične i fabricirane vijesti. 

Unatoč treniranju, rezultati su pokazali da modeli daju različite vjerojatnosti za iste vijesti, što ukazuje na nedosljednost u njihovim procjenama.

To variranje u procjenama može biti posljedica različitih faktora, uključujući  kvalitetu i raznolikost podataka u trening setovima, te inherentne slabosti samih modela u razumijevanju konteksta i suptilnosti ljudskog jezika, a posebno hrvatskog jezika, za koji ne postoje ni modeli  ni datasetovi.

Osim toga, sofisticiranost tehnika koje se koriste za stvaranje lažnih vijesti, , čini ovo područje posebno zahtjevnim za AI. Da bi se poboljšala točnost, potrebno je kontinuirano unaprjeđivanje modela kroz integraciju naprednijih tehnika obrade prirodnog jezika i prilagodbu modela specifičnim značajkama lažnih vijesti.

 

Projekt

Ekonomski fakultet u Rijeci samostalni je provoditelj projekta EkonInfoChecker – Uspostava novog, neovisnog provjeravatelja informacija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci u okviru javnog poziva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”, dok su nositelji mjere Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.

Glavni i posebni ciljevi projekta:

  • jačanje otpornosti društva na dezinformacije, smanjenjem količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru – u sektoru gospodarstva/ekonomije,
  • jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža – u sektoru gospodarstva/ekonomije,
  •  jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja i jačanje medijske pismenosti – u sektoru gospodarstva/ekonomije,
  • uspostava novog, neovisnog provjeravatelja informacija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci i uspostava međunarodne suradnje s renomiranim organizacijama.

Ukupna bespovratna sredstva: 194.601,05 eura

Razdoblje projekta: 31. siječanj 2024. – 31. prosinac  2025.

Nositelj projekta: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, prodekanica za suradnju s gospodarstvom i poslovanje

Vijesti i analize

 

 

Osim razvoja metodologije i realizacije provjere informacija prema novo razvijenoj metodologiji koja će biti jedan od najvažnijih izlaznih pokazatelja projekta i donositi glavne rezultate projekta, zaposlenici EFRI će provoditi istraživanja o različitim aspektima gospodarstva i objavljivati svoje zaključke na mrežnoj stranici koji će se razviti u sklopu projekta.

Ove objave i analize će pružiti važne informacije o različitim trendovima i problemima u gospodarstvu te ukazati na važne čimbenike koji utječu na ekonomska kretanja.

EFRI će poticati kritičko razmišljanje i analizu informacija o gospodarstvu, pri čemu će također podučavati studente kako kritički razmišljati o informacijama koje primaju i kako provjeriti njihovu točnost i vjerodostojnost.

Projektni tim