RASTU PLAĆE, MIROVINE, ZAPOSLENOST… ZAŠTO ONDA
MLADI ODLAZE?
Uvod
Tema ovog rada je provjera tvrdnje objavljene u članku Slobodne Dalmacije (29. svibnja2025.) naslovljenom “VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze?”(autor Saša Ljubičić), prema kojoj je “u Hrvatskoj nezaposlenih kao u Skandinaviji”. Ovatvrdnja odnosi se na ključni makroekonomski pokazatelj – stopu nezaposlenosti – koji jevažan pokazatelj stanja na tržištu rada i često se koristi u ocjeni gospodarskog razvoja.Budući da su skandinavske zemlje (Danska, Švedska, Finska) gospodarski razvijenije i imajudrugačije strukture tržišta rada te znatno veći BDP po stanovniku, usporedba s njima možedati krivi dojam o situaciji u Hrvatskoj. To je posebno važno u kontekstu odljeva mladih: akoje nezaposlenost u Hrvatskoj doista “kao u Skandinaviji”, zaključci o razlozima migracijamogu biti krivo formulirani. Stoga je potrebno provjeriti točnost tvrdnje pomoću službenihstatističkih izvora.
Predstavljanje izvora
Članak je objavio Slobodna Dalmacija, ugledni hrvatski dnevni list sa sjedištem u Splitu. Iakoje riječ o ozbiljnom mediju, ovdje je riječ o komentaru (analizi autora) u kojem se iznosetvrdnje bez navođenja konkretnih izvora ili podataka. Takav oblik („kolumna“ ili „video-komentar“) često sadrži subjektivne ocjene. Autor Saša Ljubičić iznosi niz tvrdnji u video-sadržaju prema tekstualnom prikazu, ali nije naveo ni izvor niti konkretne brojke zanavedene ekonomske pokazatelje. Stoga treba oprezno pristupiti provjeri: sam medij možebiti kredibilan, ali kontekst članka je popularno-informativan, a ne znanstveni. Za potvrdu iliopovrgavanje tvrdnje koristit ćemo sljedeće izvore podataka:
Eurostat – Europski ured za statistiku, koji objavljuje jedinstvene (ILSO) podatke izAnkete o radu (LFS) za sve članice EU. To su harmonizirani podaci po standardiziranojmetodologiji, pogodni za međuzemaljske usporedbe.
Državni zavod za statistiku (DZS) – Nacionalno statističko tijelo RH objavljuje podatkeo zaposlenosti i nezaposlenosti, uključujući stopu registrirane nezaposlenosti(administrativna evidencija) te anketne (LFS) podatke.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) – HZZ redovito objavljuje mjesečne izvještaje obroju nezaposlenih (prema evidenciji) i stopi registrirane nezaposlenosti.
Ovi podaciuglavnom se temelje na statistici DZS-a. (Iako HZZ objavljuje relevantne brojke, ovdjese oslanjamo prvenstveno na Eurostat i DZS zbog lakoće usporedbe.Ovi izvori su službeni i pouzdani za ekonomske analize: Eurostat je referentna točka zameđunarodne usporedbe, a DZS/HZZ daju detaljan uvid u domaću statistiku tržišta rada. Udaljnjoj analizi koristit ćemo najnovije dostupne podatke za razdoblje „proljeće 2025.“, štopodrazumijeva otprilike podatke za ožujak–svibanj 2025. godine.
Analiza tvrdnje
Tvrdnju ‘U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji’ provjeravamo usporedbom stopanezaposlenosti. Prema Eurostatovim podatcima za proljeće 2025. (sezonski prilagođeni ILOstandard) te prema dostupnim nacionalnim podacima, dobijamo sljedeće vrijednosti: Hrvatska: stopa nezaposlenosti ≈ 4,5% (svibanj 2025) Danska: 5,3% (maj 2025) Švedska: 8,7% (maj 2025) Finska: 9,0% (maj 2025)Iz navedenog je jasno da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj značajno niža nego u Švedskoj iFinskoj, a neznatno niža i od danskog. Čak i prema registriranoj nezaposlenosti (5,1% uožujku 2025 dzs.gov.hr ), što je administrativna definicija, Hrvatska bilježi nižu nezaposlenostod Švedske (8–9%) i Finske (oko 9%). Dakle, tvrdnja da je u Hrvatskoj “nezaposlenih kao uSkandinaviji” nije istinita – istina je obrnuta: Hrvatska ima nižu nezaposlenost od navedenihzemalja. Čak i dodatna usporedba apsolutnih brojeva pokazuje razliku: oko 80 000nezaposlenih u Hrvatskoj (svibanj 2025), naspram 503 000 u Švedskoj i 257 000 u Finskoj (uzznatno veću populaciju).Ključno je da se pri usporedbi koristi ista definicija. Eurostatove stope temelje se na anketi(ILO), za sve zemlje. Podaci DZS-a/HZZ (registrirani nezaposleni) nisu izravno usporedivi s ILOpodacima, ali i oni pokazuju da Hrvatska (5,1%) daleko zaostaje za Švedskom i Finskom.Stoga je tvrdnja netočna ili, u najboljem slučaju, zavaravajuća. Autor članka nije navodio nijednu konkretnu brojku niti vremenski okvir, niti je objasnio smatra li se izražena stopaanketnom ili registriranom, pa je čitateljima teško razaznati na što se misli. Ukoliko seiščitava da „stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je otprilike jednaka onoj u Skandinaviji“, to upotpunosti nije utemeljeno podacima.
Evaluacija izvora i prezentacije podataka
Autor članka nije nigdje predstavio brojke ili izvore koji bi potkrijepili tvrdnju onezaposlenosti. Izjava “nezaposlenih kao u Skandinaviji” je formula bez preciznog konteksta:ne navodi se jesu li u pitanju postoci ili apsolutni brojevi, koji su uzeti podatci (koji mjesec),niti kojeg razdoblja. Čitatelji stoga mogu dobiti krivi dojam da je stanje na tržištu rada uHrvatskoj slično onom u puno razvijenijim zemljama. Takav zaključak je pogrešan. Postojirizik da se kredibilitet komentara naruši zbog ovako neprovjerene tvrdnje.Slobodna Dalmacija je općenito pouzdan izvor vijesti, ali u ovom slučaju članak sadržava višedeklarativnih tvrdnji bez referenci. Primjerice, uz neutemeljenu usporedbu nezaposlenosti,autor ističe i rast plaća i mirovina, broj nekretnina i vozila i sl., opet bez navođenjakonkretnih statistika ili izvora. Štoviše, naslov i stil teksta koriste jak emotivni naboj isugeriraju složen kontekst (mržnja, korupcija), što nije vezano uz ekonomske pokazatelje.Objavljivanje netočnih tvrdnji može zbuniti čitatelje i dovesti do pogrešne interpretacijestvarnosti. Istovremeno, ako se tvrdnje iznesu bez izvora, teško je kontrolirati jesu li brojevitočni. U ovom slučaju, očito je da autor nije točno prenio statističke podatke (niti ih jeusporedio na odgovarajući način)
Zaključak
Tvrdnja da je “u Hrvatskoj nezaposlenih kao u Skandinaviji” nije točna. Službeni podacipokazuju da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj znatno niža nego u Danskoj, Švedskoj iFinskoj, pa se ne može reći da je “kao u Skandinaviji” – naprotiv, Hrvatska ima povoljnijipokazatelj. Ova analiza ističe važnost kontekstualizacije statistike: usporedbu treba raditi sistim metodološkim osnovama i u istom razdoblju. Bez toga tvrdnje mogu biti zavaravajuće.Zaključujemo da se treba osloniti na službene statistike (Eurostat, DZS, HZZ) prilikomtumačenja ekonomskih pokazatelja i da se ne smiju formulirati općenite poruke bezprovjere. U konkretnom slučaju, realnost je da je na hrvatskom tržištu rada nezaposlenostniža nego u spomenutim skandinavskim zemljama, suprotno navedenoj tvrdnji.
Literatura
DZS (Državni zavod za statistiku), 2025. Broj zaposlenih u ožujku 2025. porastao za 0,3% uodnosu na prethodni mjesec. Zagreb: DZS. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199[Pristupljeno 3. srpnja 2025.]
Eurostat, 2025. Euro area unemployment at 6.3% in May 2025. Luxembourg: Eurostat.Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/3-02072025-ap [Pristupljeno 3. srpnja 2025.]Eurostat, 2025. Unemployment in the euro area at 6.2% in April 2025. Luxembourg: Eurostat.Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/3-03062025-bp [Pristupljeno 3. srpnja 2025.]
Ljubičić, S., 2025. VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze?Slobodna Dalmacija, 29. svibnja. Dostupno na: Slobodna Dalmacija – VIDEO Rastu plaće,mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija,korupcija’ [Pristupljeno 3. srpnja 2025.]