Dezinformacije su manipulativne lažne informacije koje se namjerno šire s ciljem zavaravanja i obmanjivanja pojedinaca ili šire javnosti. Ovaj pojam stekao je na značaju u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, kada su ga koristile obavještajne službe velikih sila poput Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Te su države dezinformacije strateški koristile za obmanjivanje drugih zemalja o svojoj vojnoj moći, strateškim ciljevima ili političkim namjerama, a također i za diskreditaciju političkog i vojnog vodstva suparničkih zemalja pred njihovim narodom. Metode širenja dezinformacija varirale su od plasiranja glasina, izmišljanja lažnih vijesti i krivotvorenja dokumenata do sofisticiranijih oblika psihološkog ratovanja.
U suvremenom dobu, tehnike širenja dezinformacija su se evoluirale i prilagodile novim tehnologijama i komunikacijskim kanalima. Dezinformacije više nisu ograničene samo na obavještajne agencije ili tajne mreže; danas one često ciljaju političke figure, izborne procese i visoko politizirane službeničke pozicije. Mreže utjecaja koje koriste dezinformacije uključuju organizirane grupe koje kreiraju i distribuiraju sadržaj dizajniran tako da imitira stvarne vijesti, tračeve ili navodna otkrića. Ove se priče šire korištenjem jezika koji zvuči uvjerljivo i autentično, a plasiraju se putem popularnih društvenih mreža poput X-a, Facebooka i YouTubea, gdje mogu brzo dosegnuti široku publiku.
Pored politički motiviranih dezinformacija, postoji i komercijalno motivirana upotreba lažnih vijesti. Primjerice, neke web stranice proizvode senzacionalističke ili potpuno izmišljene vijesti s ciljem privlačenja velikog broja posjeta, što im omogućuje zaradu od reklama. Sadržaj takvih vijesti često je dizajniran tako da potvrdi predrasude čitatelja, izazove emocionalnu reakciju ili jednostavno probudi dovoljno znatiželje da potakne klikove. Ovakve strategije manipuliraju osnovnim ljudskim nagonima i često dovode do širenja dezinformacija koje mogu imati ozbiljne društvene posljedice, uključujući erodiranje povjerenja u medije i institucije te pojačavanje političkih i socijalnih podjela.