Dezinformacije su posljednjih godina prepoznate kao jedan od ključnih izazova za informirano građanstvo i demokraciju (Europska komisija, 2018), a u pandemiji COVID-19 i kao prijetnja javnom zdravlju (Europska komisija, 2020; SZO, 2020). Dezinformacije su složen koncept kojeg treba promatrati kroz različite dimenzije te uzeti u obzir dinamiku pojave novih aktera i tehnologija aktera, tehnika i tehnologija proizvodnje i širenja laži i manipulacija, pogotovo online.
U ključnom dokumentu koji je 2018. predstavio okvir europskog djelovanja protiv dezinformacija – Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup (COM/2018/236 final) – Europska komisija dezinformacije definira kao provjerljivo lažne ili obmanjujuće informacije dizajnirane, prezentirane i distribuirane radi ostvarenja ekonomske, političke ili druge koristi te s namjerom obmanjivanja javnosti (Grbeša Zenzerović, M., Nenandić, I. (2022.). Studija Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: Analiza stanja i smjernice za djelovanje, 9-10).
Provjera točnosti članaka i tvrdnji putem studija slučaja može biti izuzetno korisna metoda. U nastavku su koraci kako to učiniti:
1. Identifikacija temeljnih tvrdnji:
Odaberite članak ili tvrdnju koju želite provjeriti. Odlučite se za jasnu i konkretnu tvrdnju koja se može lako istražiti.
2. Proučavanje izvora:
Analizirajte izvor članka ili tvrdnje. Provjerite reputaciju izvora i autoritet koji posjeduje stranica ili institucija koja je objavila informacije.
3. Potraga za dodatnim izvorima:
Potražite dodatne izvore koji potvrđuju ili opovrgavaju tvrdnju. Pronalaženje neovisnih izvora povećava pouzdanost informacija.
4. Provjera metodologije:
Ako je tvrdnja povezana s istraživanjem ili studijom, proučite metodologiju istraživanja. Jesu li korišteni pouzdani metodološki postupci? Jesu li rezultati dovoljno robustni?
5. Analiza podataka:
Pažljivo analizirajte podatke ili argumente koji podržavaju tvrdnju. Provjerite jesu li podaci točni i jesu li interpretirani na ispravan način.
6. Pronalaženje protuargumenata:
Potražite argumente ili podatke koji se suprotstavljaju tvrdnji. Proučite i razmotrite te protuargumente kako biste dobili cjelovitu sliku.
7. Kritičko razmišljanje:
Budite kritični prema informacijama koje proučavate. Postavljajte pitanja, tražite nedosljednosti i razmislite o mogućim pristranostima