Lažne vijesti, često sinonim za “fake news” u uobičajenoj uporabi, općenito se odnose na izmišljene informacije predstavljene kao legitimna novinarska izvješća s namjerom da se zavara. Namjerno su stvorene kako bi zavarale čitatelje ili gledatelje, čineći ih povjerljivima u neistine ili dovodeći u sumnju provjerljive činjenice. Takav sadržaj može biti izuzetno štetan jer teži manipuliranju javnim mišljenjem, utjecanju na političke ishode ili stvaranju društvenog nereda.
Ključne karakteristike lažnih vijesti uključuju:
- Netočnost: Informacije su činjenično netočne, a ova netočnost je često namjerna.
- Zavaravajuća prezentacija: Lažne vijesti mogu sadržavati senzacionalističke naslove, manipulirane slike ili obmanjujuće uvode koji igraju na emocionalne reakcije.
- Nedostatak pouzdanih izvora: Obično citiraju nepoznate izvore ili uopće ne navode izvore, i ne mogu se provjeriti putem pouzdanih, neovisnih provjera.
- Namjera da se zavara: Za razliku od obične dezinformacije, koju bi ljudi mogli dijeliti vjerujući da je istinita, lažne vijesti su stvorene s jasnom namjerom da zavaraju.
- Imitacija autentičnih oblika: Često oponašaju stil i izgled pravih vijesti kako bi povećale svoju vjerodostojnost i širile se učinkovitije.
Širenje lažnih vijesti olakšavaju digitalne platforme gdje algoritmi pojačavaju sadržaj koji angažira korisnike, bez obzira na njegovu istinitost. To ih čini posebno raširenim na društvenim mrežama i ponekad na web stranicama koje se predstavljaju kao legitimni medijski izvori. Borba protiv lažnih vijesti uključuje kombinaciju provjere činjenica, obrazovanja o medijskoj pismenosti i potencijalno, regulatorne mjere za odgovornost platformi za njihovu ulogu u širenju.