Pogrešne informacije, ili kako se često nazivaju, “misinformation”, predstavljaju skup netočnih, lažnih ili zavaravajućih podataka koji se šire bez svjesne namjere za obmanu. Ovaj pojam obuhvaća širok spektar informacija koje mogu biti pogrešno interpretirane, izvučene iz konteksta ili jednostavno nesvjesno pogrešno prenesene. Unatoč tome što se ne šire s izričitom namjerom manipulacije, pogrešne informacije mogu imati dalekosežne posljedice jer obmanjuju javnost, stvarajući kriva uvjerenja ili poticanje na neprimjerene akcije.
U suvremenom dobu, društvene mreže kao što su Facebook, Twitter i Instagram postale su plodno tlo za širenje takvih informacija. Jednostavnost kojom se sadržaj može podijeliti doprinosi brzini i obimu širenja pogrešnih informacija. Primjerice, netočan tweet o zdravstvenoj temi može dosegnuti tisuće korisnika u nekoliko minuta, šireći dezinformacije koje mogu utjecati na javno zdravlje ili potaknuti nepotrebnu paniku. Slično, netočna objava na Facebooku o političkom događaju može oblikovati političko mišljenje ili čak utjecati na izborne ishode.Ključno je shvatiti da pogrešne informacije nisu ograničene samo na socijalne medije. One se mogu širiti i putem tradicionalnih medija kao što su novine i televizija, često kao rezultat žurne novinarske prakse ili neadekvatne provjere činjenica. U tom kontekstu, važna je uloga medija u edukaciji javnosti i promicanju medijske pismenosti kako bi se građani bolje snalazili u prepoznavanju i odbacivanju netočnih informacija.
Edukacija o medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju postaje sve važnija kako bi se osnažili pojedinci da kritički procjenjuju informacije s kojima se susreću. Programi koji promiču razumijevanje izvora informacija, konteksta u kojem su te informacije objavljene i potencijalnih pristranosti koje mogu utjecati na sadržaj, ključni su za suzbijanje širenja pogrešnih informacija. Osim toga, javnost se potiče da provjerava informacije putem više izvora prije njihovog dijeljenja, što može značajno smanjiti širenje neistina.
Na kraju, dok se tehnologija i društvene mreže nastavljaju razvijati, također se mora razvijati i naša sposobnost da efikasno upravljamo informacijama koje primamo. Odgovornost je i na platformama društvenih medija da implementiraju alate i politike koje će pomoći u identifikaciji i ograničavanju širenja pogrešnih informacija, čime se može očuvati integritet javnog diskursa i zaštiti demokratski proces.