Lažna vijest je svaka lažna informacija koja je namjerno u potpunosti ili u velikoj mjeri obmanjujuća, koja se najčešće širi društvenim mrežama, ali povremeno pronalazi svoj put i do tradicionalnih tiskanih i elektronskih medija. Primijećeno je da upotreba pojma ‘lažne vijesti’ možda neće biti dovoljna da obuhvati složenost čitavog informacijskog ekosustava u smislu različitih vrsta misinformacija (nenamjerno dijeljenje lažnih informacija) i dezinformacija (namjerno stvaranje i dijeljenje informacija za koje se zna da su lažne).
Brza distribucija vijesti i poruka na internetu promijenila je industrijsku praksu industrije vijesti. Ranije su se vijesti generirale i distribuirale puno sporije putem konvencionalnih medija, kao što su novine, časopisi, televizija i radio. Napredak i popularnost Interneta omogućili su brži pristup različitim informacijama i vijestima te se od sve većeg broja novinara traži da kreiraju vijest što je brže moguće kako bi privukli pozornost publike i prikupili klikove. Uz zahtjeve za brzim odgovorima na vijesti, novinari sada rijetko imaju dovoljno vremena provjeriti i potvrditi informacije koje su prikupili.
Ključno mjesto lažnih vijesti su društvene mreže. To je zato što se društvene mreže ne smatraju odgovornima na isti način kao ostali mediji, kada je riječ o održavanju i dijeljenju točnih, pouzdanih informacija. Očekuje se od korisnika da propituju ono što čita, a ne da jednostavno vjeruje bilo čemu što je u skladu s njegovim vrijednostima i stavovima. Nažalost nemaju svi korisnici jednak kapacitet za propitkivanje i ocjenu istinitost i provjere informacija pa društvene mreže osim brzog pristupa vijestima daju svima mogućnost generiranja i distribucije različitih, često neprovjerenih, informacija i vijesti. Posljedično korisnici nesvjesni lažnosti informacija izravno doprinose stvaranju i širenju lažnih informacija.
Motivacija za stvaranje i širenje lažnih vijesti je različita i može se sažeti pod sljedećim:
- Namjerno iznošenje dezinformacija s ciljem da se nariši reputacija neke organizacija ili osobe,
- Financijska dobit navođenjem ljudi da klikaju na stranice kako bi bili izloženi oglašavanju;
- Uvjeriti druge da podrže ili se suprotstave cilju ili političkom kandidatu;
- Potvrdna pristranost – ljudi će vjerojatnije prihvatiti informacije koje potvrđuju njihova uvjerenja i odbaciti one koje to ne čine;
- Povećana politička polarizacija i neprijateljski raspoloženi vladini akteri koji stvaraju i šire lažne vijesti, osobito tijekom izbora.
Više od 70 posto Europljana redovito se susreće s lažnim vijestima. Učestalost kojom se susreću s lažnim vijestima i njihov potencijal da utječu na način na koji razmišljaju, kako glasuju i u što vjeruju, lažne informacije čine vrlo važnim problemom današnjeg društva .
Statista 2024
Istraživanje provedeno između siječnja i veljače 2022. pokazalo je da se 90 posto ispitanih osoba iz Hrvatske složilo da su vijesti koje pogrešno prikazuju stvarnost ili lažne vijesti problem za demokraciju općenito.
Sličan je udio ispitanika s Cipra, Malte, Češke i Grčke, dok su Austrijanci i Rumunji bili manje skloni vjerovati da je to slučaj
Zaključno objavljivanje i dijeljenje lažnih vijesti postalo je lakše u sve digitalnijem svijetu, a društvene mreže igraju veliku ulogu u tome. Sve izraženiji problem lažnih vijesti rezultira obezvrjeđivanjem mišljenja i rada stručnjaka, autoritativnih institucija i realnih pokazatelja i podataka – a sve to potkopava sposobnost društva da se uključi u racionalni svijet.