Informacije i objavljivanje različitih informacija u medijima imaju veliki utjecaj na gospodarstvo, obrazovanje, politiku i općenito na svaki aspekt života prosječnog građanina. U današnje vrijeme suočavamo se sa raznim izvorima informacija, a količina različitih dostupnih informacija eksponencijalno raste. Bez obzira na to, svjedoci smo da je sve teže pronaći istinitu i/ili kvalitetnu informaciju, a česta je pojava lažnih i štetnih informacija. Objavljivanjem dezinformacija zapravo se manipulira javnim mišljenjem, utječe na demokratske procese i narušava povjerenje u institucije, digitalne i tradicionalne medije
Europska komisija (2018): Communication – Tackling online disinformation: a European approach | Shaping Europe’s digital future (europa.eu)).
Sve većim razvojem različitih digitalnih platformi i društvenih mreža, novinarstvo i objavljivanje informacija suočava se sa značajnim promjenama. Razvoj novih digitalnih platformi dovele su do razvoja novih inovativnih novinarskih praksa koje omogućuju nove oblike komunikacije i veći globalni doseg nego u bilo kojem trenutku u ljudskoj povijesti.
Putem digitalnih platformi došlo je do ogromnog povećanja dosega novinarstva, društvenih medija i javnog angažmana. Provjera vijesti na mreži bilo putem Googlea, X- a (Twittera), Facebooka, web stranica nacionalnih ili lokalnih medija postala je sveprisutna, a upozorenja na pametnom telefonu i mobilne aplikacije trenutno donose najnovije vijesti ljudima diljem svijeta.
No, s druge strane, dezinformacije i prijevare koje se popularno nazivaju “lažnim vijestima” ubrzavaju se i utječu na način na koji pojedinci tumače dnevna zbivanja, a to je posljedično dovelo i do značajnog pada povjerenja javnosti u tradicionalno novinarstvo.
Lažne vijesti i sofisticirane kampanje dezinformiranja posebno su problematični u demokratskim sustavima, a sve je veća rasprava o tome kako se pozabaviti ovim problemima bez potkopavanja prednosti digitalnih medija. Kako bi se održao otvoren, demokratski sustav, važno je da vlade, poduzeća i potrošači rade zajedno na rješavanju ovih problema. Vlade bi trebale promicati informatičku pismenost i snažno profesionalno novinarstvo u svojim društvima. Medijska industrija mora osigurati visokokvalitetno novinarstvo kako bi izgradila povjerenje javnosti i ispravila lažne vijesti i dezinformacije. IT industrija bi trebala ulagati u alate koji identificiraju lažne vijesti, smanjiti financijske poticaje za one koji profitiraju od dezinformacija i poboljšati odgovornost u online okruženju. Obrazovne institucije trebale bi informirati ljude o informativnoj pismenosti i to postaviti kao visoki prioritet. Konačno, pojedinci bi trebali pratiti različite izvore vijesti i biti skeptični prema onome što čitaju i gledaju.
Lažne vijesti i dezinformacije su stalna prijetnja u današnjem dobu, što je posljedica široke dostupnosti informacija na internetu. Međutim, odgovornost za prepoznavanje i borbu protiv dezinformacija nije samo na institucijama i organizacijama, već i na svakom pojedincu. Sami građani mogu se osposobiti za kritičko primanje informacija tako što će se pitati tko je izvor informacije, može li se informacija potkrijepiti drugim izvorima, te postoje li dokazi za neku tvrdnju.
Kako prepoznati lažne vijesti i dezinformacije u medijima?
Prepoznavanje lažnih vijest i dezinformacija zahtijeva pažljivo razmatranje informacija i primjenu određenih smjernica. U nastavku se navode neke od smjernica za prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija:
- Nemojte pročitati samo naslov vijesti.
- Provjerite tko je objavio vijest.
- Provjerite impresum.
- Provjerite datum i vrijeme objave tj. ako je vijest stara, možda već nije aktualna ili je zastarjela. Ako je vijest previše nova, možda nije dovoljno provjerena ili potvrđena.
- Provjerite tko je autor informacije tj. pročitajte o kome se radi, koji je medij ili organizacija iza vijesti. Ako to nije jasno, pretražite na internetu da biste saznali više o izvoru.
- Provjerite korištene poveznice i izvore, odnosno ako se vijest referira na druge vijesti ili izvore, provjerite ih i pročitajte ih u cijelosti. Ako nisu povezani na odgovarajuće izvore, to može biti znak da je vijest neautentična.
- Provjerite autentičnost citata i fotografija. Ako vijest sadrži fotografije, provjerite njihovu autentičnost. Na internetu postoje alati i tehnike za provjeru autentičnosti fotografija, kao što je reverzna pretraga slike ili provjera metadata.
- Provjerite kontekst. Ako vijest ne sadrži dovoljno konteksta ili nije jasno povezana s drugim vijestima ili događajima, to može biti znak da nije autentična. Provjerite da li vijest ima dovoljno konteksta i da li je povezana s drugim vijestima ili događajima.
- Provjerite korištenje jezika i stila. Ako se vijest piše na neobičan ili nepravilan način, to može biti znak da nije autentična. Provjerite da li se vijest piše na uobičajen i prihvatljiv način.
- Budite oprezni s potvrđivanjem vlastitih stavova.
- Potvrdite vijest kod drugih pouzdanih izvora. Ako ste pronašli vijest na jednom izvoru, provjerite je i na drugim izvorima. Ako se isti sadržaj pojavljuje na više izvora, to može biti znak da je autentična.
- Razmislite prije nego što i sami podijelite informaciju.
Ove smjernice pomažu u razvijanju kritičkog razmišljanja i sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti i dezinformacija, čime se doprinosi borbi protiv širenja netočnih informacija.